Staž za studentski rad: što smo tražili, što je dogovoreno i zašto model ne vrijedi unatrag
Nakon sastanka s ministrima Ružićem i Fuchsom primili smo velik broj upita studenata i bivših studenata. Najčešće pitanje je zašto se staž za studentski rad neće priznavati unatrag i je li HSZ to uopće tražio. Zbog velikog interesa javnosti donosimo cjelovit pregled sastanka: što je predstavljeno, za što smo se zalagali i što nam je odgovoreno.
Pojašnjenje. U dijelu javnosti pojavila se informacija da je HSZ na sastanku tražio priznavanje studentskog rada u staž tek od 2017. odnosno 2018. godine. Želimo to pojasniti, jer je pitanje mnogima važno: HSZ nije tražio da se priznavanje ograniči na neku od tih godina. Tražili smo da se studentski rad prizna unatrag, za sve bivše studente.
Razumijemo da su se na sastanku spominjali različiti datumi i modeli, pa je lako moglo doći do nesporazuma. Zato još jednom jasno kažemo: Hrvatski studentski zbor zalaže se za potpunu retroaktivnost, odnosno za to da se u mirovinski staž prizna sav studentski rad, svima koji još nisu otišli u mirovinu. Za to ćemo se zalagati i na sljedećem sastanku s ministarstvom i u javnom savjetovanju.
Predstavnici Hrvatskog studentskog zbora sastali su se 3. studenoga 2026. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike s ministrom Alenom Ružićem i ministrom znanosti, obrazovanja i mladih Radovanom Fuchsom. Na sastanku je predstavljen model priznavanja studentskog rada u mirovinski staž, za koji je ministarstvo navelo da je dio Programa Vlade Republike Hrvatske.
Na studentski rad danas se već plaća poseban doprinos od 5 % za mirovinsko osiguranje. Plaća ga poslodavac, povrh zarade studenta, a studenta osigurava samo za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Za sav taj rad studenti ne dobivaju ni dan mirovinskog staža. Upravo zato je HSZ priznavanje studentskog rada u staž stavio među svoje glavne teme i o njemu raspravljao već na konstituirajućoj sjednici 31. listopada u Dubrovniku.
HSZ je tražio priznavanje rada unatrag
Pitanje retroaktivnosti bilo je jedno od središnjih pitanja sastanka. Predstavnici HSZ-a više su puta zatražili da se studentski rad prizna u mirovinski staž unatrag, za sve bivše studente, bez vremenskog ograničenja. Na taj bi način mjera obuhvatila sve koji su godinama radili preko studentskog ugovora, za čiji se rad plaćao doprinos, a za taj rad nisu dobili ni dan staža. Smatramo da bi takvo rješenje bilo pravedno prema generacijama koje su svojim radom tijekom studija pridonosile gospodarstvu.
U službenom izlaganju modela rečeno je da se model ne bi primjenjivao unatrag, nego samo na one koji staž ostvare nakon što se rješenje uvede. Ministar Ružić to je nakon sastanka obrazložio i za RTL:
„Nažalost, ne postoje pravni oblici da se on primijeni retroaktivno.” – Alen Ružić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Ministarstvo je pritom ostavilo mogućnost naknadnih izmjena i proširenja modela, pa pitanje bivših studenata za HSZ nije zatvoreno.
Kako bi model funkcionirao
Ministarstvo je prije izrade modela analiziralo prakse država Europske unije i ranije prijedloge. Modeli u kojima bi se iz studentske zarade plaćali puni mirovinski doprinosi odbačeni su jer bi studentski rad poskupio, studentima bi se smanjila zarada, a mogla bi biti ugrožena i prava vezana uz studentski status, poput stipendija, subvencioniranog smještaja i obiteljske mirovine. Zato je odabran model po uzoru na postojeći dodani staž za majke, za koji je ministarstvo navelo da je već prošao pravne provjere. Prema prijedlogu:
- za svakih 1.000 sati studentskog rada priznaje se 6 mjeseci dodanog staža, a najviše 2 godine (4.000 sati);
- sati se zbrajaju kroz cijeli studij, a ne po kalendarskim godinama;
- staž se računa za visinu mirovine, oko 3 % po priznatoj godini, a ne za uvjete za odlazak u mirovinu;
- studenti i poslodavci ne plaćaju nove doprinose, satnica ostaje ista, a trošak snosi država;
- mijenja se jedan članak Zakona o mirovinskom osiguranju.
Za HSZ je od početka bilo ključno da studenti za to ne plaćaju ništa dodatno i da im se ne smanji satnica. Budući da predloženi model to poštuje i može se kasnije proširivati, predstavnici HSZ-a su ga podržali. Ministarstvo je najavilo da bi se nakon razdoblja praćenja priznavanje moglo proširiti na tri, pa i četiri godine staža.
Što je zapravo tih 5 % i zašto ne daje staž
Iz vaših upita vidimo da mnogi misle kako studenti radom preko studentskog ugovora već skupljaju staž ili uplaćuju za svoju mirovinu. Nije tako, pa objašnjavamo kako je to uređeno.
Za svaki studentski posao poslodavac, povrh onoga što isplati studentu, plaća još 18 %:
- 5 % posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje,
- 0,5 % posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti,
- 12 % naknade posredniku (student servisu), za troškove posredovanja i poboljšanje studentskog standarda: smještaj, prehranu te kulturne i sportske aktivnosti studenata,
- 0,5 % naknade za kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti koje provode studenti i studentske organizacije.
Doprinos od 5 % dio je prvog mirovinskog stupa, odnosno mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Ulazi među prihode mirovinskog osiguranja, iz kojih se isplaćuju i današnje mirovine. Student pritom u mirovinskom sustavu nije osiguranik kao zaposleni radnik, nego „osoba osigurana u određenim okolnostima”. Osiguran je samo za slučaj da mu se zbog ozljede na studentskom poslu ili profesionalne bolesti smanji ili izgubi radna sposobnost ili nastane tjelesno oštećenje. Tada ima pravo, primjerice, na profesionalnu rehabilitaciju, a ako zbog takve ozljede umre, njegova obitelj ima pravo na obiteljsku mirovinu. Doprinos od 0,5 % pokriva zdravstvenu zaštitu zbog ozljede na radu, ali student nema pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja. Staž ni uplate u drugi mirovinski stup student od toga ne dobiva.
Tako je već 30 godina. Mirovinski doprinos za studente koji rade preko posrednika postoji od 1996. godine, kada je iznosio 4,64 %, a danas iznosi 5 %. Zakon o obavljanju studentskih poslova iz 2018. taj doprinos nije mijenjao, nego upućuje na doprinose „prema posebnim propisima”. Dakle, ni prije ni poslije 2018. studenti za svoj rad nisu stjecali mirovinski staž. Predloženi model prvi je put to mijenja.
Što smo još otvorili
Rad po komadu ili paušalno. Upozorili smo da kod takvih poslova (kreativni rad, umjetnost, dijeljenje letaka) sati ne postoje, pa ih model ne bi obuhvatio. Predložili smo da studentski centri ugovoreni iznos preračunaju u sate prema satnici, što je ministarstvo prihvatilo kao rješenje kroz praksu studentskih centara.
Rad i studij u inozemstvu. Ministarstvo smatra da bi se mjera trebala odnositi i na studente koji rade ili studiraju u inozemstvu, uz dokaz o radu koji bi student sam pribavio.
Razdoblje studiranja kao staž. HSZ odavno zagovara i priznavanje godina studija u staž. Na sastanku smo tražili barem mogućnost za one koji je u budućnosti žele iskoristiti, a ne obvezu. Ministar Fuchs odgovorio je da se to zasad ne prihvaća, ali je ministarstvo otvoreno za buduće razgovore.
Brojanje sati. Staž se priznaje za svakih punih 1.000 sati. Student može raditi koliko želi, a mjera samo određuje koliko se rada priznaje u stažu.
Što slijedi
Model ide u daljnju proceduru i na javno savjetovanje. Prema riječima ministra Ružića, sve bi trebalo biti gotovo do ljeta 2027., iako to ne može sa sigurnošću jamčiti. Ministar je predstavnicima HSZ-a ponudio i izravan kontakt za sva pitanja studentskog rada iz djelokruga svog ministarstva.
Dogovoreno je i da ćemo vrlo brzo imati novi sastanak s ministarstvom, o kojem ćemo također obavijestiti javnost.
Zašto se zalažemo za potpunu retroaktivnost
Na sastanku smo tražili da se studentski rad prizna unatrag, za sve bivše studente. HSZ se zalaže za potpunu retroaktivnost: da se u staž prizna sav studentski rad, za sve bivše studente koji još nisu otišli u mirovinu. Smatramo da je to i pravno moguće i pravedno, i to iz tri razloga.
Ustav to dopušta. Ustav Republike Hrvatske u članku 90. propisuje da zakoni ne mogu imati povratno djelovanje, ali i da „iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje”. Smatramo da je pravedan položaj generacija koje su radile tijekom studija upravo takav razlog. Zato ne možemo prihvatiti tvrdnju da za retroaktivnu primjenu ne postoje pravni oblici.
Država je to već napravila, i to za majke. Model staža za studentski rad izrađen je po uzoru na dodani staž za majke. To je pravo uvedeno 1. siječnja 2019. i od tada ga dobivaju sve majke koje odlaze u mirovinu, i one koje su djecu rodile desetljećima ranije. Zakon ne postavlja nikakav uvjet o tome kad je dijete rođeno. Danas Zakon o mirovinskom osiguranju majkama priznaje 12 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. Ne tražimo ništa drugo: kad bivši student jednog dana ode u mirovinu, neka mu se uračunaju i sati koje je odradio prije nego što je zakon izmijenjen.
Argument da se „prije nije plaćalo” ne vrijedi. Novi model daje staž bez ikakvih novih doprinosa, pa se ni ubuduće za taj staž neće posebno plaćati. Ako novac nije uvjet za one koji će raditi nakon izmjene zakona, ne može biti razlog da se isključe oni koji su radili prije. Uz to, na studentski rad 30 godina se plaća mirovinski doprinos, a staž iz toga nitko nije dobio.
Isti rad, ista satnica i isti doprinosi ne bi smjeli donositi različita prava samo zato što je netko radio nekoliko godina ranije. Model koji je predstavljen važan je prvi korak, ali ne i kraj. Zahtjev za potpunu retroaktivnost iznijet ćemo na sljedećem sastanku s ministarstvom i u javnom savjetovanju.
Zalagali smo se i zalagat ćemo se za sve studente: za one koji danas rade i za one koji su radili prije.
Fotografije sa sastanka
Fotografije: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
© All Rights Reserved.